Samostan plehan i umjetnička zbirka: Kulturno blago Bosanske Posavine
Ako ste ljubitelj kulture, umjetnosti i istorije, sigurno ste čuli za Samostan plehan i njegovu bogatu umjetničku zbirku. Ovaj franjevački samostan, posvećen svetom Marku evanđelisti, nalazi se na brežuljku Plehan, u selu Kovačevci, nedaleko od Dervente. Ovaj samostan je jedno od najvažnijih kulturnih i duhovnih središta Bosanske Posavine, koje privlači brojne posjetioce i hodočasnike. U ovom članku ćemo vam predstaviti neke od zanimljivosti i ljepota koje krije Samostan plehan i njegova umjetnička zbirka.
Istorija i značaj Samostana plehan
Samostan plehan je osnovan 1875. godine, na mjestu gdje je u srednjem vijeku postojala franjevačka crkva i manastir Detlak. Ovaj manastir je bio jedan od najstarijih i najuglednijih u Bosni, koji je imao veliki utjecaj na širenje kršćanstva i kulture u ovom kraju. Međutim, manastir je uništen u turskim osvajanjima, a njegova tačna lokacija još nije otkrivena. Na njegovom mjestu je podignuta nova crkva svetog Marka, koja je dovršena 1870. godine, a koja je kasnije proširena i obnovljena u neoromaničkom stilu. Crkva je ukrašena brojnim vitražima, mozaicima i zidnim slikama, koje su djelo talijanskog slikara Marka Antonionija. Uz crkvu je izgrađena i samostanska zgrada, koja je 1932. godine dobila svoj današnji izgled, po projektu arhitekta Karla Paržika.
Samostan plehan je kroz svoju istoriju bio sjedište raznih institucija i inicijativa, koje su doprinosile razvoju i očuvanju kulturne i duhovne baštine ovoga kraja. U samostanu je 1888. godine pokrenut prvi časopis sjeverne Bosne, pod naslovom “Novi prijatelj Bosne”, koji je promovisao hrvatski jezik i kulturu. U samostanu je također djelovala niža gimnazija, studij filozofije, izdavačka kuća “Slovoznak”, knjižnica, arhiv i muzej. Samostan je također bio utočište i podrška mnogim ljudima u teškim vremenima, kao što su ratovi, bolesti i siromaštvo. Samostan je bio i mjesto susreta i dijaloga između različitih vjerskih i nacionalnih zajednica, koje su živjele u harmoniji i toleranciji.
Nažalost, samostan i crkva su 1992. godine bili minirani i porušeni u ratu, a mnoge vrijedne umjetnine i dokumenti su uništeni ili opljačkani. Međutim, zahvaljujući naporima franjevaca i lokalnog stanovništva, kao i pomoći međunarodne zajednice, samostan i crkva su obnovljeni i ponovno otvoreni za javnost 2006. godine. Danas je samostan plehan ponovno živo i aktivno središte kulture, umjetnosti i duhovnosti, koje nastavlja svoju tradiciju i misiju.
Umjetnička zbirka Samostana plehan
Jedna od najvećih atrakcija samostana plehan je njegova umjetnička zbirka, koja se nalazi u posebnoj zgradi muzeja i galerije, izgrađenoj 2005. godine3. Ova zbirka sadrži oko 600 djela poznatih, uglavnom hrvatskih, umjetnika, koji su svojim radovima darivali i ukrašavali samostan. Zbirka obuhvata različite vrste i stilove umjetnosti, kao što su slikarstvo, grafika, skulptura, fotografija, ikonografija, crkvena umjetnost i narodna umjetnost. Među najznačajnijim djelima su slike Marka Antonionija, koji je oslikao unutrašnjost crkve, portreti fra Ante Antića, koji je bio dugogodišnji gvardijan samostana, te djela Ivana Meštrovića, Gabrijela Jurkića, Otona Ivekovića, Mladena Veže, Ive Režeka i drugih. Zbirka također sadrži i neke predmete koji svjedoče o istoriji i životu samostana i ovoga kraja, kao što su stara pisma, dokumenti, fotografije, medalje, zastave, odlikovanja i druge memorabilije.
Umjetnička zbirka samostana plehan je jedinstvena i vrijedna kolekcija, koja predstavlja kulturno blago Bosanske Posavine, ali i cijele Bosne i Hercegovine. Ova zbirka je rezultat ljubavi i poštovanja prema umjetnosti i kulturi, kao i zahvalnosti i prijateljstva prema samostanu i franjevcima, koji su bili i ostali čuvari i promicatelji istih. Ova zbirka je također izraz duhovnosti i vjere, koja je nadahnjivala i oblikovala mnoge umjetnike i njihova djela. Ova zbirka je, na kraju, i poziv na divljenje i uživanje u ljepoti i bogatstvu umjetnosti, koja je sposobna da prenese i probudi najplemenitije osjećaje i misli.
Kako posjetiti i saznati više o Samostanu plehan i umjetničkoj zbirci?
Ako želite da posjetite Samostan plehan i njegovu umjetničku zbirku, možete to učiniti svakog dana od 9 do 17 sati, uz prethodnu najavu na telefon 053/331-876 ili e-mail plehan@bih.net.ba. Takođe, možete posjetiti njihovu web stranicu Samostan Plehan, gdje možete naći više informacija o njihovoj istoriji, misiji, viziji, programima, uslugama, aktivnostima, novostima i galeriji. Na web stranici možete također pogledati i virtualnu izložbu umjetničke zbirke, koja vam omogućava da uživate u djelima iz udobnosti vašeg doma.
Zaključak
Samostan plehan i njegova umjetnička zbirka su nezaobilazna destinacija za sve one koji cijene i vole kulturu, umjetnost i istoriju. Ovo je mjesto koje odiše duhom prošlosti, ali i sadašnjosti i budućnosti, koje spaja tradiciju i modernost, koje njeguje i čuva kulturnu i duhovnu baštinu, ali i otvara nove horizonte.
